Mu buzima bwa muntu, hari byinshi ahura nabyo bishobora kumunezeza, ariko kandi ntibibura ko ahura n’ibimubabaza cyangwa bimugora, rimwe na rimwe bikamunanira kubyakira neza. Ibyo bibazo bishobora gutera ihungabana ndetse bikaviramo umuntu uburwayi bwo mu mutwe, bitewe n’impamvu zitandukanye zishingiye ku buzima bwe, amateka y’ibyamubayeho, cyangwa ibimukikije.
Impamvu Zitandukanye Zishobora Gutera Uburwayi bwo mu Mutwe
1. Intambara n’Ibihe Bikomeye by’Igihugu
Nk’uko bisobanurwa na Muhoracyeye Olivette, inzobere mu buvuzi bw’indwara zo mu mutwe, intambara cyangwa ibihe bikomeye by’indurumbya nk’ibihe bya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, byasize ingaruka zikomeye ku buzima bw’abantu, cyane cyane ihungabana.
Yagize ati: “Hari abahuye n’akaga ko gufatwa ku ngufu, gukomereka ku mubiri, cyangwa kubura ababo. Bamwe mu babayeho icyo gihe bagize amahirwe yo kubyakira no kubicungana, ariko hari n’abandi bikomeje kubagiraho ingaruka kugeza n’ubu. Iyo bageze mu bihe byo kwibuka Jenoside, usanga bongera kubisubiramo mu bitekerezo, bikabatera ihungabana rikomeye.”
2. Amakimbirane yo mu Muryango
Muhoracyeye yagaragaje ko amakimbirane yo mu rugo, cyane cyane hagati y’abashakanye, ashobora kuba intandaro y’indwara zo mu mutwe.
“Iyo mu rugo habayeho guhohoterana haba mu magambo cyangwa mu bikorwa, umuntu ashobora gutakaza icyizere cyo kubaho. Gukomeretswa mu marangamutima bituma umuntu yisanga mu gahinda gakabije, rimwe na rimwe akarwara, cyangwa akagira ibitekerezo byo kwiyambura ubuzima.”
Yongeyeho ko rimwe na rimwe abana baba mu miryango irimo ihohoterwa cyangwa ubwicanyi, bashobora guhura n’ihungabana rikomeye. Abo bana baba bafite ubwoba buhoraho, bakabura umutekano w’imbere mu mutima.
3. Uburwayi Bukomeye budakira
Uburwayi nk’ubwa kanseri, diyabete, indwara z’uruhu zidakira n’izindi, bushobora gutuma umuntu abaho mu gahinda gakomeye igihe atabashije kubwakira.
“Hari igihe umuntu abaho asa n’utarumva impamvu yo gukomeza kubaho, bikamubera umutwaro. Ibi bituma atangira kugira ibimenyetso by’agahinda gakabije, kutishimira ubuzima, no kwitakariza icyizere.”
4. Ibibazo byo mu Rukundo n’Imibanire
Iyo abantu bari mu rukundo bakabana n’ibyizere byinshi, barangiza bagatandukana nabi, bishobora gutuma umwe mu bo babanaga ajya mu bihe bikomeye byo kwiheba, abandi bagahungira mu biyobyabwenge, bigatuma bagira ibibazo bikomeye by’ubuzima bwo mu mutwe.
5. Ibiyobyabwenge
Muhoracyeye asobanura ko ibiyobyabwenge atari intandaro y’uburwayi gusa, ahubwo rimwe na rimwe binagaragaza ko uwabinyoye ashobora kuba asanzwe afite ikibazo cyo mu mutwe ashaka guhisha.
“Ibiyobyabwenge byangiza imitekerereze, bikabuza umuntu ubushobozi bwo kwifatira imyanzuro, akatakaza ubushobozi bwo gukora, agatera amakimbirane, ndetse rimwe na rimwe akaba yajya mu bikorwa by’ubugizi bwa nabi.”
Ibimenyetso bigaragaza Uburwayi bwo mu Mutwe
Hari ibimenyetso bitandukanye bishobora kugaragaza ko umuntu arwaye indwara yo mu mutwe, birimo:
- Gutakaza icyizere cyo kubaho
- Kutishimira ibyo yakundaga
- Kwirinda abantu no kwigunga
- Kutabasha gusinzira neza
- Kubura ubushake bwo kurya
- Guhorana agahinda no kwiheba
- Gutekereza cyangwa kugerageza kwiyahura
Ibi bimenyetso bigomba gufatwa nk’ibikomeye, kandi bigasaba kwitabwaho vuba kugira ngo bidakomeza gukura bikagera ku rwego rukomeye.
Gufasha Uwahungabanye: Inzira yo Gukira
Ubushakashatsi bugaragaza ko hejuru ya 80% by’indwara zo mu mutwe zakwirindwa cyangwa zigakira igihe zitavuwe zitarakomera. Ibi bisaba ko umuntu uhuye n’ikibazo atatereranwa, ahubwo akegerezwa abafasha b’inzobere, agahumurizwa, kandi akitabwaho.
Iyo umuntu afashijwe kare, bishoboka ko yagarura icyizere n’imbaraga, ubuzima bwe bukongera kuba bwiza, ndetse n’umuryango we ukagira ituze n’amahoro.
Ibipimo by’Ubushakashatsi
- Ministeri y’Ubuzima (2018): Yagaragaje ko kimwe cya kabiri cy’indwara zo mu mutwe zitangira umuntu akiri muto, mu myaka 14. Byongeye, 75% by’izi ndwara zitangira mbere y’imyaka 20.
- COVID-19: Mu 2020, uburwayi bwo mu mutwe bwiyongereye bitewe n’ingaruka z’icyorezo.
- Ibarura rusange (2023): Mu Karere ka Nyagatare honyine, abantu 2,661 bari baragaragayeho uburwayi bwo mu mutwe.
Ubutumwa Bukomeye
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima (OMS) ritangaza ko kubaho neza bisobanuye kubaho utababaye, ubasha kwiyumva neza, no kugirana imibanire myiza n’abandi. Nta buzima bwuzuye bushoboka igihe umuntu adafite ubuzima bwiza bwo mu mutwe.
Kwita ku buzima bwo mu mutwe ni inshingano ya buri wese: Umuntu ku giti cye, umuryango, abaturanyi ndetse na Leta.